Istraživanje NVO MMNE otkriva da mladi imaju visoku digitalnu aktivnost, ali nizak nivo znanja o bezbjednosti, pravima i odgovornom ponašanju.
Mladi na sjeveru Crne Gore svakodnevno koriste internet i društvene mreže, ali bez osnovnih znanja o digitalnoj bezbjednosti, zaštiti ličnih podataka i sopstvenim pravima u online prostoru, pokazalo je istraživanje NVO Multimedijal Montenegro (MMNE) koje je sprovedeno među mladima u Beranama, Mojkovcu I Bijelom Polju, a koje je danas predstavljeno na press konferenciji.
Rezultate istraživanja predstavili su predsjednik NVO MMNE Željko Đukić i asistentkinja na projektu Ena Pušija, u okviru projekta „Klik za sigurnost mladih na sjeveru“, koji ima za cilj unapređenje digitalne pismenosti i bezbjednosti mladih u Bijelom Polju, Beranama i Mojkovcu.
Istraživanje je obuhvatilo oko 180 mladih, dominantno srednjoškolaca, i pokazalo da je digitalna prisutnost gotovo potpuna. Čak 175 ispitanika koristi internet više puta dnevno, što potvrđuje da je digitalni prostor postao sastavni dio svakodnevice mladih.
Najčešće korišćene platforme su Instagram i TikTok, dok se internet u najvećoj mjeri koristi za zabavu i komunikaciju. Znatan broj ispitanika naveo je da internet koristi i za informisanje, ali u manjoj mjeri za edukaciju ili razvoj praktičnih vještina.
Ovakva struktura korišćenja ukazuje na snažan uticaj digitalnih platformi na svakodnevni život mladih, ali i na nedovoljno iskorišćen potencijal interneta kao alata za učenje i razvoj.
Zabrinjavajući je nedostatak osnovnih znanja o bezbjednosti kod mladih, uprkos visokom nivou korišćenja, a istraživanje pokazuje ozbiljan deficit znanja o digitalnoj bezbjednosti.
Više od 110 mladih priznaje da je dijelilo lične podatke na internetu, uključujući broj telefona, fotografije ili druge osjetljive informacije, često bez jasne svijesti o rizicima. Dodatno, čak 77 ispitanika ne zna šta je dvofaktorska autentifikacija, jedan od osnovnih mehanizama zaštite naloga, dok značajan broj mladih koristi jednostavne ili iste lozinke na više platformi, što dodatno povećava rizik od zloupotreba.
Ovi podaci ukazuju da mladi ulaze u digitalni prostor bez osnovnih alata za zaštitu, što ih čini posebno ranjivim.
Izražena je zabrinjavajuča izloženost nasilju i govoru mržnje. Istraživanje je pokazalo da je digitalni prostor za mnoge mlade i mjesto negativnih iskustava. Čak 150 ispitanika navelo je da je primijetilo govor mržnje na društvenim mrežama, dok značajan broj njih ima lično iskustvo sa uvredama, uznemiravanjem ili neprimjerenim sadržajem. Međutim, reakcija na ove pojave uglavnom izostaje – većina mladih navodi da u takvim situacijama problem ignoriše, ne prijavljuje ga i ne traži pomoć.
Ovakav obrazac ponašanja ukazuje na nizak nivo povjerenja u mehanizme zaštite, ali i na nedostatak znanja o tome kako reagovati.
Jedan od nalaza istraživanja odnosi se na institucionalnu i društvenu dimenziju zaštite. Čak 137 ispitanika ne zna kome da se obrati u slučaju digitalnog nasilja, što znači da više od tri četvrtine mladih nema osnovne informacije o dostupnim mehanizmima podrške. Istovremeno, vrlo mali broj ispitanika naveo je da je ikada prijavio problem nadležnim institucijama ili samim platformama, što dodatno potvrđuje pasivnu poziciju mladih u digitalnom prostoru.
Mladi se susreću sa lažnim vijestima I dezinformacijama koje su svakodnevno prisutne. Digitalni prostor u kojem se mladi kreću dodatno je opterećen dezinformacijama. Gotovo svi ispitanici navode da se često ili povremeno susreću sa lažnim vijestima, dok više od 100 njih ističe da samo djelimično zna kako da provjeri tačnost informacija. To znači da mladi, iako svjesni postojanja problema, nemaju razvijene vještine kritičkog razmišljanja i provjere izvora, što ih čini podložnim manipulaciji i širenju netačnih informacija.
Jedan od ključnih zaključaka istraživanja odnosi se na nedostatak sistemske edukacije. Čak 142 ispitanika nikada nije prošlo bilo kakvu obuku iz digitalne bezbjednosti, što ukazuje na ozbiljan jaz između potreba mladih i obrazovnih sadržaja koji su im dostupni. Znanje koje mladi posjeduju najčešće je rezultat samostalnog učenja, bez strukturirane podrške nastavnika, institucija ili organizacija.
Na pitanje o najvećim problemima na internetu, mladi su najčešće izdvajali nedostatak znanja o digitalnoj bezbjednosti, digitalno nasilje i govor mržnje, zavisnost od društvenih mreža, kao i širenje lažnih vijesti. Ovi odgovori dodatno potvrđuju nalaze istraživanja i ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim pristupom rješavanju problema.
Uprkos zabrinjavajućim podacima, istraživanje bilježi i ohrabrujuće rezultate. Gotovo 100 mladih izrazilo je spremnost da učestvuje u edukacijama, dok dodatni broj ispitanika navodi da bi mogao biti zainteresovan, što pokazuje da postoji značajan potencijal za unapređenje znanja. Mladi su kao prioritetne teme izdvojili zaštitu ličnih podataka, digitalnu bezbjednost, prepoznavanje lažnih vijesti i reagovanje na digitalno nasilje.
Komentarišući rezultate istraživanja, Željko Đukić istakao je da podaci predstavljaju ozbiljno upozorenje. „Mladi su danas stalno online, ali nijesu bezbjedni. Nemaju dovoljno znanja, nemaju podršku sistema i često ne znaju kome da se obrate. To znači da su praktično prepušteni sami sebi u digitalnom prostoru“, kazao je Đukić. On je dodao da se problem ne može rješavati parcijalno, već zahtijeva uključivanje obrazovnog sistema, institucija i civilnog sektora.
Ena Pušija naglasila je da digitalna pismenost mora biti prepoznata kao osnovna kompetencija. „Ako mladi ne znaju kako da zaštite sebe na internetu, onda govorimo o ozbiljnom društvenom problemu. Digitalna pismenost danas nije dodatak, već nužnost. Edukacija mora biti kontinuirana i dostupna svima“, poručila je Pušija.