NVO sa sjevera zaslužuju jednake šanse. Na drugom sastanku NVO mreža koji je održan u prostorijama EU kutka prisustovale su organizacije sa sjevera, čiji aktivisti su razgovarali o izazovima sa kojima se susreću, te su konsultovali prijedloge koji bi mogli unaprijediti djelovanje sektora.

Na samom početku sastanka prisutne je pozdravio direktor NVO MMNE Željko Đukić i poželio toplu dobrodošlicu gostima u EU Kutku. U svom izlaganju Đukić je rekao „Čini mi se da smo svi mi desetak godina vodili bitku sa donosiocima odluka i na državnom i lokalnom nivou, da bi shvatili koliko je važan i ozbiljan NVO sektor u Crnoj Gori, posebno mi na sjeveru Crne Gore. Možda poslije nekih desetak godina postali smo prepoznati i kod građana i kod donosioca odluka, kao i kod međunarodnih partnera. Međutim stekao bi se utisak da je u 2021. godini došlo do određenog udaljavanja u smislu saradnje između NVO organizacija i donosioca odluka, posebno kada je u pitanju državni nivo, što možemo konstatovati na bazi nekoliko činjenica, prije svega ona koja je jako važna jeste finansiranje Nevladinih organizacija. Mi trebamo da preuzimamo određenu ulogu i da snažno pošaljemo poruku da smo mi, da je sjever sastavni dio Crne Gore i da na sjeveru Crne Gore djeluju snažne organizacije, koje na lokalnom, regionalnom i naravno državnom nivou, svaka u svom domenu rješava određene probleme“, rekao je Đukić i dodao da mu se čini  da donosioci odluka finansiranjem NVO posmatraju kao trošak, a ne kao investiciju.

Sastanak mreža NVO sa sjevera organizovala je NVO MMNE, a isti su vodili Slobodan Tomašević iz Berana i Zdravko Janjušević iz Bijelog Polja.

„Jedna od današnjih tema jeste raspodjela sredstava sa državnog nivoa kao primarno  i raspodjela novčanih sredstava sa lokalnog nivoa, kao nešto što je sekundarno“, počeo je Tomašević i pitao prisutne kako su zadovoljni raspodjelom sredstava za prethodnu 2020. Godinu, konstatovano je da je sjever Crne Gore zapostavljen i da su prisutni uglavnom nezadovoljni. Nakon čega je Tomašević iznio statističke podatke o raspodjeli novčanih sredstava za prethodnu godinu po regijama, gradovima, oblastima i ministarstvima. Statistika je pokazala da preko 76% novčanih sredstava ide centralnom djelu Crne Gore, a od ukupno 188 podržanih organizacija, 92 organizacije su bile iz Podgorice, a od 380 sufinansiranih projekata, čak 199 organizacija je bilo iz Podgorice, koje su 54% dobile svih ukupno sredstava, a do 76% su dobile organizacije iz Nikšića, Danilovgrada i Cetinja. Poslije iznesenih podataka, predstavnici organizacija sa sjevera jednoglasni su bili da treba bar 30% sredstava da pripadne upravo sjeveru, na šta upućuju apel, što bi dodatno značilo svim organizacijama, kao i povećanje sredstava koja se dodjeljuju primorskom dijelu. Takođe su se usaglasili da najveći broj sredstava trebaju pripasti Podgorici koja ima najveći broj registrovanih NVO organizacija, ali isto tako poručili su da Crna Gora nije samo Podgorica.

Govorilo se i o kofinansiranju projekata, koja je omogućena za samo tri organizacije sa sjevera, a ukupno za pet projekata, a ukupan iznos je ispod 10% za sva tri grada i pet projekata.

„Po meni u poslednjih par godina na sjeveru Crne Gore eskaliraju međusobni sukobi i vještački sukobi, koji za čudo eto da se npr. Ne dešavaju u Podgorici, odnosno sigurno se dešavaju ali ispod radara, kao ni na promoriju, nego baš na sjeveru Crne Gore i to baš ovdje u Bijelom Polju. Evidentno je da organizacije koje dobro rade smetaju nekom pojedinačno, smetaju iznosi koje dobijaju te organizacije, pa se to koristi kako bi se slali raznorazni anonimni mejlovi ministarstvima, službama, Vladi Crne Gore i vrši se svakakav pritisak, pa su nam iz tih razloga vrata zatvorena. Problem naš je to što smo mi razjedinjeni“, kazao je Tomašević.

Prisutni inspirisani Tomaševićevim izlaganjem osvrnuli su se najviše na neslogu koja vlada na sjeveru, a utiče na odluke vezane za Nevladine organizacije, kao i dodatno na sva ostala polja jer kako smatraju ne može se dejstvovati dok se sloga ne osjeti, dok sjever ne bude funkcionisao kao jedan tim.

Nakon Slobodana, riječ je preuzeo Zdravko Janjušević koji je rekao da svi izneseni statistički podaci govore kakav odnos država i donosioci odluka imaju prema sjeveru.

„U samom budžetu  kao tehničkom dokumentu stoji da su izvajanje sredstava za Nevladine organizacije izdaci, što samo pokazuje  da država ne želi da prepozna ulogu Nevladinih organizacija, već ih koristi kao  potrošačku jedinicu u tom budžetu. Takođe naša veća zabrinutost je zato što ove godine u pripremi budžeta imamo izjave odnosno izlaganja od donosioca odluka koja su išla u pravcu smanjivanja sredstava, kao i izmjene drugih zakona koji su lanci za nas. Za koje nismo do dana današnjeg čuli ni jednu riječ od veće razvijenih organizacija koje su ove godine kao nikad ranije krenule na konkurse, što je pokazatelj da je i kod njih manjak sredstava i da su njihovi kadrovi otišli u državnu upravu, oni ta sredstva žele da iskoriste, a ne žele da učestvuju u kreiranju javnih politika ili izmjeni javnih politika koje su važne za civilni sektor“, rekao je Janjušević, na čije je izlaganje Tomašević dodao „u poslednjih pola godine sam primijetio jedan trend, dobar dio aktivista iz NVO sektora u Podgorici, u poslednjih pola godine do osam mjeseci  iz NVO sektora prelazi da radi u državne organe, i onda se u državnom organu sve vrijeme bore za tu Nevladinu organizaciju iz koje su potekli“, dodao je on.

Sledeća tema koju je otvorio Janjušević jeste korišćenje prostora o vlasništvu države, koji se daje Nevladinim organizacijama.

„Država ima na pretek prostora koji nije adekvatno iskorišten, a ne želi da ga  dodijeli nevladinim organizacijama kako bi u tom prostoru one mogle obavljati svoje djelatnosti. Imamo informaciju da su organizacije u centralnom dijelu dobile zemljište od države na korišćenje koje nije male vrijednosti, što je donekle podrška države u pravcu razvoja nvo organizacija, ali opet se govori o centralnom dijelu države, i opet nema sjevera. A mi trebamo da se borimo za ova sredstva koja su nam na raspolaganju sa ograničenim kapacitetima, a nemamo adekvatnu podršku države. Npr. Zanimljivo je da imamo informaciju da je više kredita vezanih za poljoprivredu dobijeno u Budvi nego u Bijelom Polju“, kazao je Janjušević.

„Pitanje o kofinansiranju smo otvorili, i dobili odgovor da se slažu, ali da to nije uredbom o kofinansiranju definisano, što će gledati da urede vremenom, ali siguran sam da kako vrijeme prolazi i kako su ove velike organizacije postale sve manje  zainteresovane za okvir djelovanja nevladinih organizacija, čini mi se da se sva ova pitanja u bliskoj budućnosti neće razmatrati“, dodao je Tomašević.

Gosti sastanka su razgovarali o tome ako raspodjela sredstava ne bude išla kako je planirano, ako bude privremeno finansiranje i ne usvoji se budžet, plašući se da će ove godine sjever Crne Gore, ali i cijela Crna Gora ostati  bez novčanih sredstava, u tom slučaju pokušaće da djeluju kao tim i zatvore sjever.

„Postojeći sistem finansiranja favorizuje velike NVO Podgoričke organizacije, dok male organizacije nisu konkurentne, i za njih ne postoje posebni fondovi. Smatram i godinama pričam o tome da treba uvesti posebne fondove za male tek registrovane NVO organizacije, ja vjerujem da svi mi možemo da se odreknemo jednog dijela novca, svima treba dati šansu, dobrovoljno ću se odreći, ne moram ja dobijati stalno projekat, ima ovdje vas koji nikad niste dobili ni jedan jedini projekat. Zato treba napraviti posebne fondove za male, tek registrovane NVO, koje će dobijati od tri do pet hiljada eura, dok se ne utvrdi koliko ste sposobni da realizujete projekat i opravdavate dodijeljeni novac u zakonitom okviru. A ne da se organizacija tek registruje i odmah aplicira za fond od 30 000 eura. Treba krenuti sa manjim ciframa, pa kroz dvije ili tri godine ako se opravda novac da se prebace u veću kategoriju, jer već tada se može imati iskustvo. Ja godinama guram ovaj prijedlog, ali veće organizacije, a naročito Podgoričke ovo ne daju, zato što hoće sve za sebe, pa i tih tri hiljade koje pripadaju možda vama. Takođe smatram da država treba da uvede posebne podsticaje za zapošljavanje u NVO sektoru u vidu institucijalnih grantova ili programskih projekata“, zaključio je Tomašević.

NVO sa sjevera zaslužuju jednake šanse. Projekat „ EU info kutak na sjeveru Crne Gore” u Bijelom Polju sprovodi NVO MMNE, a finansijski je podržan kroz javni poziv OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE. Projekat OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore.

Projekat finansira Evropska unija.

Evropska unija u Crnoj Gori

Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore

Vlada Crne Gore

NVO MMNE

EU Kutak

Категорије: Demokratija